10.04 2009. Uspješna riječka Bokeljska priča

Bokeljsku priču ispričali su krajem rujna Hrvati Boke gradu Rijeci. Sve je započelo prije nekoliko mjeseci kada je delegacije Rijeke, koju je predvodio gradonačelnik Vojko Obersnel, posjetila Crnu Goru pa tako i Kotor. U susretu s predsjednikom Hrvatskog građanskog društva dr. Ivanom Ilićem i tajnikom Tripom Schubertom, predloženo je da Grad Rijeka bude pokrovitelj projekta Bokeljska priča kojom će se lanovi tog društva predstaviti gradovima u Hrvatskoj s dijelom svoje bogate kulturne baštine. Priča je započela koncertom Gradske glazbe Kotora u Kazališnom parku pod ravnanjem dirigenta Vladimira Begovića, a repertoar je sadržavao kako klasična tako i moderna djela domaćih i inostranih autora. Gradskoj glazbi pripala je čast da sa svojim nastupom otvore i Etno smotru koja se je održavala u Rijeci. Ove godine Gradska glazba Kotora proslavila je 165. godina postojanja i u tijeku svog djelovanja značajno je obilježila raznoliki kulturni život u Crnoj Gori. U svojoj dugoj povijesti nastupali su pred mnogim uglednim ličnostima, a dobili su brojna priznanja i nagrade. U orkestru svira više od 40 članova, mahom mladih, a tomu je uvelike pridonijelo ponovno otvaranje Srednje muzičke škole u Kotoru.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore predstavilo je u Rijeci svoju respektabilnu izdavačku djelatnost koju su ostvarili u protekle četiri godine, od ukupno šest godina svog postojanja. O izdavačkoj djelatnosti govorio je predsjednik Društva dr. Ivan Ilić. Uz potporu i razumijevanje mnogih, vodstvo HGDCG s puno i žara i mara 2003.god. pokreće tiskanje prvih novina na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori - «Hrvatski glasnik». Bio je to početak koji je najavio značajnu i plodnu izdavačku djelatnost. U proteklom razdoblju, osim mjesečnika «Hrvatski glasnik» koji se distribuira na kioscima u Crnoj Gori a putem pretplate stiže u Hrvatsku, pa keće po Europi, Australiji i SAD-u, izdano je nekoliko značajnih knjiga. Objavljena je knjiga «Perast još živi» uglednog novinara i publicista Tomislava Grgurevića. U suradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske u Zagrebu i Bokeljske mornarice Kotor tiskane su dvije knjige «Život i djelo Vladislava Brajkovića» tematski vezanih uz pomorsko pravo a kojima je objedinjen znanstveni, nastavni, kulturalni i povijesni doprinos akademika Brajkovića. Dobra suradnja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske odrazila se je u još jednom zajedničkom izdanju i to «Odabrane pjesme i proza Frana Alfirevića». Povod je bio 50.obljetnica smrti pjesnika, a iz njegova bogata i raznovrsna opusa izvršen je odabir pjesama i proze koji su tematski vezani za Boku.


Očita je orijentacija HGDCG da u svojoj izdavačkoj djelatnosti odaberu značajne autore i djela iz raznih područja društvenog djelovanja, te da pri tomu prikažu bogatstvo tradicije, kulture u širem smislu riječi ali i postignuća u specifičnim područjima. Na tom tragu je i objavljena knjiga Vicka Nikolića «Boka Kotorska u pjesmi, slici i sjećanju» gdje autor prikuplja stare pjesme da ih sačuva od zaborava, ali stvara i nove, te na osnovnoj glazbenoj matrici dalmatinskog melosa, a grosso modo mediteranskog, stvara sjajni kolaž tekstova i glazbe posvećenih Boki kotorskoj.

Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice- u XVI st. u Mletke iseljeni stanovnici grada Bara kao posljedice osmanlijskih osvajanja - temeljena je na višegodišnjim istraživanjima izvorne arhivske građe kako bi se osvijetlile stoljetne hrvatsko-talijanske povijesne i kulturne veze, objelodanjena je u knjizi dr. sc. Lovorke Čoralić «Barani u Mlecima».

Knjiga prof. dr. Milenka Pasinovića «Hrvati u Crnoj Gori s posebnim osvrtom na Boku kotorsku i drugu polovicu XX. stoljeća» u izdanju «Adamića» iz Rijeke te uz financijsku pomoć Grada Rijeke i Županije primorsko-goranske, bila je predstavljena Riječanima u okviru Bokeljske priče. Koristeći dostupne arhivske izvore dan je prikaz demografskog razvoja i kretanja u prostoru i vremenu na teritoriju kojeg danas obuhvaća Republika Crna Gora, a posebno područje Boke kotorske sa osvrtom na uzroke smanjenja broja Hrvata do današnjeg manjinskog položaja.
«Bokeški ljetopis» godišnje je izdanje HGDCG kojim se predstavlja čitateljima društvena dostignuća kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Prošle, 2006. godine, Društvo je u povodu svoje pete obljetnice objavilo i monografiju o svom radu i djelovanju. Izložba povijesnih fotografija hrvatskih društava i starih razglednica Boke u minula dva stoljeća predstavljaju dokument vremena a time i promjene koje su se zbile u tim prostorima kako u krajobrazu tako i u društvu. Tu vrijednu kolekciju s preko sto razglednica raznih autora, Riječani su imali prigode vidjeti zahvaljujući kolekcionaru i zaljubljeniku Boke i njezine povijesti Miraslavu Ulčaru rođenom u Perastu. Drugi važni dio izložbe su povijesne fotografije udruženja koja su se počela osnivati kao odjek na Ilirski preporod i buđenje nacionalne svijesti. Tijekom vremena od 1848.godine do danas u Boki kotorskoj osnovano je 55 društava različitih programskih sadržaja i to: kulturnih, prosvjetnih, glazbenih, pjevačkih , radničkih, sportskih. Valja spomenuti da Bokelji obje vjeroispovijesti i nacionalnosti osnivaju slavjanske čitaonice u Kotoru, Dobroti, Prčanju, Budvi i Perastu u razdoblju od 1848 do 1863. godine koje su imale značajnu prosvjetiteljsku ulog. Prvo društvo s hrvatskim predznakom bilo je Hrvatski dom, ranije Slavjanski dom, nastao 1898. godine i s program njegovanja hrvatskog jezika. Najstarije društvo, osnovano u Kotoru 1842. god., bila je «Građanska glazba». Veliki broj društva i njihovo djelovanje svjedoče o nacionalnom osjećaju, i ponosu na svoj hrvatski identitet u Boki kotorskoj .

«Bisernice Boke», ženska klapa koja već 28 godina svog postojanja njeguje i prenosi bogatu glazbeno-kulturnu tradiciju Boke pjevanjem a capella u četiri glasa, ima na repertoaru stare pjesme iz XVII. i XVIII. stoljeća zvanim i «bugaršticama», ali i pjesme našeg doba. «Bisernice boke» svoj prvi nastup u Rijeci imale su na predstavljanju knjige i izložbe, ali u punom sjaju pokazale su se na Trsatskoj gradini koja je bila prirodna scena za dražestan muzičko scenski igrokaz «Na kotorskoj pjaceti» kojeg su izvele zajedno s Kotorskom vlastelom.

Bokeška kužina predstavila je izvorne kulinarske delicije Boke s kojima su se gosti imali prilike upoznati i kušati ih, a VIS «Tri kvarta» zaokružio je cjelokupnu ugodnu atmosferu, ali 22. rujna i izuzetno predstavljanje Hrvata iz Crne Gore. Spiritus movens tog dobro osmišljenog i izvedenog projekta kojim su se Hrvati Boke predstavili gradu na Rječini bio je tajnik HGDCG Tripo Schubert. Da se tako zahtjevan projekt mogao ostvariti duguje se zahvalnost pokrovitelju Gradu Rijeci te supokroviteljima Primorsko-goranskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Rijeke i Županijskoj gospodarskoj komori. Suorganizatori su bili Hrvatska matica iseljenika podružnica Rijeka i Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije. Brojni uvaženi gosti pribivali su Bokeljskoj priči a u Rijeku su tim povodom doputovali i Branko Lukovac, veleposlanik RCG u Hrvatskoj te Petar Turčinović , veleposlanik RH u Crnoj Gori.

Službeni plakat manifestacije «Bokeljska priča – Hrvati Boke gradu Rijeci»