среда, 13. мај 2009.




E pa dragi pratoci ovog bloga zelim da Vam se zahvalim svima sto ste pomogli da ovaj Blog izgleda ovako kao sto izgleda..Ja sam se svojski potrudio da Vas blagovremeno izvjestavam o svemu ...a nije me bilo neko vreme a zasto prosudite i sami..zadivljen ljepotom Bokokotosrkog zaliva sam sam posao da otkrijeem te ljepote ...Sta da Vam kazem Uzivajte u slikama .....i Do nekog mog novog Bloga imate Veliki Pozdrav

петак, 8. мај 2009.

Vjerovali ili ne naucnici tvrde da u Bokotorskom zalivu moze biti onoliko veliki broj skoljki koliki je dovoljan za prehranu cijele Crne Gore...

Boka dagnjama može da hrani cijelu Crnu Goru


Školjke u Bokokotorskom zalivu, u početku eksperimentalno, danas komercijalno, uzgajaju se već 35 godina. Sada ima oko 20 uzgajivača, koji godišnje proizvedu od 150 do 200 tona školjki.
Cilj i želja, najavljuje direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović je da se ta proizvodnja podigne na mnogo veći nivo, odnosno na minimum 600 tona godišnje.
Prema toj statistici svaki stanovnik Crne Gore proizveo bi po kilogram školjki.
“Uslovi našeg zaliva to omogućavaju, jer hranidbena osnova zaliva i uslovi vode su jako dobri. Imamo dosta priliva slatke vode i upravo ta mjesta su pogodna za dovoljan i brz rast školjki, i njihov dobar kvalitet”, kazao je za “Vijesti” Joksimović. U zalivu se sada, dodaje, uzgajaju samo dagnje koje su izuzetno dobrog kvaliteta i imaju veliki procenat mesa.
Na jednom hektaru morske površine, kaže on, može se proizvesti oko deset tona školjki godišnje, a u zalivu ima nekoliko uzgajivača koji imaju plantaže od dva ili tri hektara.
“Trenutno imamo oko 20-ak uzgajivača školjki, koji na svojim plantažama koriste modernu tehnologiju uzgoja putem plutajućih kaveza. U organizaciji Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i EAR koja je za 18 mjeseci prošle i pretprošle godine pomogla ovaj sektor, mnogi od tih uzgajivača, sa rukovodiocem našeg Centra za razvoj marikulture dr Sretenom Mandićem, posjetili su slične farme u inostranstvu, prije svega u Španiji. Tamo su imali priliku da vide kako se to radi, i da ta iskustva prenesu kod nas”, kazao je Joksimović.
On je istakao da je jedna od mjera koje će preduzeti Institut i Ministarstvo, određivanje minimuma proizvodnje čime se želi postići stvaranje zdrave konkurencije.
“Ponovo uspostavljamo saradnju sa susjednom Hrvatskom koja je lider u proizvodnji školjki u regionu, odnosno njen južni dio, i već imamo nekoliko projekata u tom pravcu. Konkurisaćemo zajedno za sredstva IPA fondova koja su otvorena i namijenjena toj prekograničnoj saradnji. Smatramo da od kolega iz Hrvatske možemo dosta naučiti, usvojiti njihova pozitivna iskustva i ponovo u Crnu Goru vratiti ostrigu, kvalitetnu školjku koja je cijenjena i veoma skupa. Uslovi našeg zaliva pružaju maksimum za njen uzgoj”, kaže Joksimović.
On je napomenuo da su trenutno skoro sve lokacije za uzgajališta školjki u Bokokotorskom zalivu zauzete, a dozvole se dobijaju uz potrebnu administrativnu proceduru kod nadležnih ministarstava i stručnog mišljenja Instituta uz konsultacije sa “Morskim dobrom”.
Joksimović je dodao da će novi zakon o morskom ribarstvu i marikulturi sadržati dio koji se tiče uzgoja školjki i riba i njihove sanitarne i zdravstvene kontrole.
“Sljedeći korak Ministarstva i Instituta je da uz pomoć fondova Svjetske banke, za šta je projekat potpisan prije 10 dana, u Institutu rekonstruišemo laboratoriju za monitoring kvaliteta morske vode za potrebe marikulture. Proći ćemo sistem akreditacije kada za to bude došlo vrijeme, i na taj način ćemo moći odgovoriti na stroge kriterijume kontrole hrane iz mora i tako pomoći da naše tržište ima kvalitetne proizvode“, kazao je Joksimović.
Crnogorski uzgajivači će, dodaje, biti u obavezi, kao i svi uzagajivači u okruženju, da urade sanitarnu kontrolu tih proizvoda, što će biti verifikovano sertifikatom. Plan je da se na području zaliva uradi postrojenje za takav način kontrole školjki koji će imati sertifikat.
“Posebnim UV zracima u procesu \\\"purifikacije\\\" biće tretirane školjke, a sve zato jer one mogu biti podložne zarazama i nekim nepoželjnim efektima”, kazao je Joksimović.



Kotorani, braća Guskići koji se uzgojem ribe i školjki bave od 1998. godine, i slove za trenutno najveće proizvođače u Crnoj Gori, kažu da su uložili mnogo u infrastrukturu njihovog uzgajališta u Ljutoj, a sve u cilju podizanja standarda kvaliteta proizvoda.
“Nigdje u inostranstvu se školjka potrošaču ne prodaje direktno iz mora, već mora proći kroz sistem \\\"purifikacije\\\". Mi smo dosta uložili za nabavku opreme za purifikaciju, a mislim da smo i jedini u Crnoj Gori koji imaju tu vrstu opreme. Imamo i mašine za selektiranje, pakovanje i pranje školjki”, kazao je \\\"Vijestima\\\" Ilija Guskić.
Poslije prve godine proizvodili su tri tone školjki, a danas oko 30 tona godišnje. Lani su, kaže Ilija, prodali 22.000 kilograma školjki, i 40 tona brancina i orade. Njihova plantaža u Ljutoj gabarita 200 x 150 metara, ima uzgajalište školjki i riba, sa 13 kaveza. Proces uzgoja od kada se zasadi mlađ do njenog razvoja u jestivu školjku za prodaju traje godinu dana.
“More u zalivu je bogato planktomom školjki, tako da se one same hvataju na konstrukcijama kaveza, mi ih skidamo i pakujemo u posebne mrežice koje se zovu \\\"pergolari\\\" u kojima rastu. Dva puta godišnje one se moraju presaditi kako bi brže i bolje napredovale”, objašnjava Ilija. Školjka je najbolja u periodu od maja do kraja septembra kada je puna mesa i kvalitetna je za jelo.
Prirodni čistači mora
“Školjke su prirodni filtratori i prečišćivači vode, tako da uvijek kada dajemo dozvole za uzgoj ribe, poželjno je da pored bude i uzgajalište školjki, kako bi se profiltrirao dio nesvarene hrane koje ribe nijesu uspjele da konzumiraju, kako bi imali pozitivan efekat”, objasnio je Joksimović.
U Bokokotorskom zalivu postoje samo dva uzgajališta ribe, što je, po ocjeni Joksimovića, sasvim dovoljno s obzirom na to da je uzgajalište ribe veliki zagađivač, jer stvara, tkz. crni sediment na morskom dnu ispod kaveza, a ljeti i neprijatan miris.
“Tako da nećemo davati preporuke za širenje uzgajališta riba u zalivu, već će one biti usmjerene na uspostavljanje uzgoja ribe na otvorenom moru. Radili smo istraživanja, postoji nekoliko lokacija koje su dobre, tako da nam je cilj da se to preseli tamo zbog manjeg efekta zagađenja i opterećenja zaliva, koji je već sam po sebi prilično opterećen antropogenim zagađenjima”, rekao je Joksimović.

уторак, 5. мај 2009.

Velika mi je cast da prestavim promocionu kampanju nase zemlje..koja se svakodnevno moze pratiti...preko CNN,TRAVEL CHANELA,DISCOVERY...i mnogih drugih...Takodje ako pazljivo pogledate reklamu mozete vidjeti i Prekrasni Bokoktorski zaliv....Uzivajte....

субота, 2. мај 2009.

Slike Ivane Tiodorović

IZLOŽBA U KOTORSKOJ GRADSKOJ GALERIJI

Izložba slika Ivane Tiodorović, biće otvorena večeras u 20 časova u kotorskoj Gradskoj galeriji. Ivana Tiodorović završila je Akademiju umetnosti “Braća Karić”u Beogradu, u klasi prof. Zorana Pavlovića. Trenutno je na postdiplomskim studijama na FLU na Cetinju, u klasi prof. Ratka Odalovića. Do sada je imala četiri samostalne izložbe, a učesnik je brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2006. godine. Živi i radi u Podgorici.

петак, 1. мај 2009.

Slike Ivane Tiodorović

IZLOŽBA U KOTORSKOJ GRADSKOJ GALERIJI

Izložba slika Ivane Tiodorović, biće otvorena večeras u 20 časova u kotorskoj Gradskoj galeriji. Ivana Tiodorović završila je Akademiju umetnosti “Braća Karić”u Beogradu, u klasi prof. Zorana Pavlovića. Trenutno je na postdiplomskim studijama na FLU na Cetinju, u klasi prof. Ratka Odalovića. Do sada je imala četiri samostalne izložbe, a učesnik je brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2006. godine. Živi i radi u Podgorici.

среда, 29. април 2009.

Posebno priznanje Peru Kvrgiću

HERCEGNOVSKE APRILSKE POZORIŠNE SVEČANOSTI

Zagrebački glumac Pero Kvrgić ovogodišnji je dobitnih plakete “Miloš Šami” koja se dodjeljuje za afirmaciju Hercegnovskih aprilskih pozorišnih svečanosti.
- Ovakvom odlukom na pravi način odajemo priznanje Glumcu koji dvije godine zaredom oduševljava publiku na HAPS-u (predstave “U posjeti kod gospodina Grina” i “Stilske vježbe”). Potvrđujemo prošlogodišnji slogan HAPS-a \"Teatar bez granica\" i ukazujemo na neophodnu tješnju regionalnu saradnju. U godini u kojoj Hercegnovsko pozorište obilježava 25 godina rada koji je započelo upravo \"Stilskim vježbama\", nagrada glumcu koji u toj predstavi, najdugovječnijoj na svijetu, igra preko četiri decenije, nova je, lijepa i trajna teatarska spona - i svakako još jedan pozorišni putokaz kako da teatarska čarolija traje - navodi se u obrazloženju žirija u kojem su radili Zoran Živković, Milina Kovačević i Vitka Vujnović.
- Glumci vole aplauze, nagrade, priznanja, tim prije što je glumački poziv poziv trenutka i prolaznosti... a kad se toj prolaznosti da neko priznanje onda to mora da prija, u tome je sva ljepota, kazao je Kvrgić, izražavajući zadovoljstvo zbog nagrade koju je dobio u Herceg Novom.
Plaketu “Miloš Šami” do sada su dobili Teatar mladih iz Novog Sada, Seka Sablić, Petar Kralj, Ljuba Tadić, Predrag Ejdus, Varja Đukić i Mirko Vlahović.

понедељак, 27. април 2009.






evo malo predivnih slika pejzasa boke kotorske.....
NVO "Edžpeditio" iz Kotora počela implementaciju projekta "Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja"
Univerzitetski grad sa osobenom kulturom
Uokviru programa UNDP-a "Jačanje sistema upravljanja u oblasti prostornog planiranja radi rješavanja problema nekotrolisane gradnje i implementacije novog zakonodavstva u oblasti planiranja" NVO "Edžpeditio" iz Kotora počela je implementaciju projekta "Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja".

Cilj projekta je, kako obavještavaju iz"Edžpeditia", da se unaprijedi javni prostor na Cetinju novima elementima sa umjetničkim karakterom, kroz: osmišljavanje adekvatnog javnog prostora pogodnog za konkretnu intervenciju i izbor kreativnih rješenja za izvođenje u prostoru, kao i sprovođenje konkretne intervencije u nekom od javnih prostora sa ciljem da se pruži novi sadržaj tim prostorima putem uključivanja zainteresovanih strana u proces odlučivanja i planiranja. Ciljna grupa ovog projekta su studenti fakulteta umjetnosti sa Cetinja (Fakultet likovnih umjetnosti, Fakultet dramskih umjetnosti i Muzička akademija). Kroz projekat će se podsticati korišćenje svih oblika umjetničkog izražavanja, od likovnih tehnika, muzičkog i dramskog izraza, preko fotografije ili nekih drugih instalacija. Studentima sva tri fakulteta upućen je poziv da se uključe i daju komentare vezane za aktiviranje javnih prostora Cetinja. Radionica sa studentima na kojoj će se, na osnovu već dostavljenih komentara i diskusije, analizirati moguće intervencije i odabrati najadekvatnije, biće održana u utorak 28. aprila, u 18 sati, na FLU na Cetinju. U okviru projekta biće organizovana i prezentacija slovenačke grupe ProstoRož, koja je realizovala brojne uspješne intervencije u javnim prostorima u Ljubljani. Prezentacija će biti upriličena 13. maja takođe u prostorijama FLU.

Cetinje je prijestoni grad Crne Gore i ujedno univerzitetski grad sa osobenom kulturom i duhom. Sjajna kombinacija tradiconalnog, neobičnog duha Cetinjana i postojanje umjetničkih akademija su veliki potencijal za aktiviranje javnih prostora na Cetinju. Kroz projekat su obezbijeđena sredstva za realizaciju izabrane ideje. Na osnovu odabranih rješenja ući će se u konkretnu fazu ovog projekta, a to je implementacija ideja. U zavisnosti od ponuđenih i predviđenih rješenja biće odabrane ideje koje su izvodljive i koje su u skladu sa početnim zahtjevima zainteresovanih strana, koje unapređuju i odabrani javni prostor, nudeći mu novi kvalitet, a ujedno unoseći umjetničku ideju u tu intervenciju. Projekat, će kako naglašavaju organizatori, pružiti mogućnost da se ustanove procedure i metodologija rada koje mogu biti primjenjive i u drugim gradovima u cilju unapređivanja javnih prostora...

недеља, 26. април 2009.

Muzički festival u Kotoru
Klarinetfest u junu

Prvi „Klarinetfest 2009“, biće održan u junu u Kotoru u organizaciji Gradske muzike-saopštio je dirigent Vladimir Begović.

Klarinetfest će okupiti eminentne profesore klarineta iz regiona: Ante Grgina, Aleksandra Tasića, Ljubišu Jovanovića, Slavka Kovačića, Jurija Hladnika, Bojana Logara.

U programu će učestvovati ZORT-Združeni orkestarski tim sa dirigentom, Nenadom Petkovićem, Kvintet Nevski iz Beograda, Maister trio iz Slovenije, a gost seminara biće i dirigent

Darinka Matić Marović.

Begović je kazao da ga raduje realizacija ideje jer će održavanjem festivala prvenstveno dobiti njegovi polaznici koji će iz „prve ruke“ imati neophodne informacije za kvalitetnu i pravilnu upotrebu instrumenta.

"Profesori će razmijeniti dragocjena iskustva sa kolegama, a Kotor će prvi put dobiti manifestaciju koja ga, uz KotorArt, promoviše kao značajnu muzičku i kulturnu destinaciju Crne Gore“, rekao je Begović agenciji Mina.

Projekat je, kazao je on, namijenjen učenicima osnovnih i srednjih muzičkih škola, studentima muzičkih akademija i profesorima.

Klarinetfest se organizuje u saradnji sa Školom za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ iz Kotora i Udruženjem ljubitelja muzike iz Beograda

субота, 25. април 2009.



U Velelepnoj diskoteci Maximus veceras pravi spektakl....


Freemasons, 25.april

• 4 Consecutive Top twenty UK Artist Singles
• UK’s most successful (Grammy Nominated) Remixers
• Production career off to an amazing start
• In-demand International Dj’s
New Years Eve 2008 … Having just come off stage at the Horden Pavilion,
Sydney, with the cheers of the near 5,000 capacity crowd still ringing in their
ears, the Freemasons took a few moments to take stock of the last 12
months intense work.

“Uninvited” their 4th hit single Featuring the beautiful voice of Bailey Tzuke
had been a huge success in the UK, and international releases were piling up.
Their remix of Beyonce and Shakira’s “Beautiful liar” had held the song at the
UK’s No 1 spot for weeks some 8 months previous. Their most recent Kelly
Rowland remix was looking set to be a top 10 UK hit and already becoming a
massive radio record. They had travelled the world to play some amazing
parties and to top it all off -Their first Co-Production for another artist was
receiving rapturous reviews. The cherry on the icing of the cake is the artist in
question is in fact Kylie

Freemasons are infamously named after the Brighton pub quite near to the studio where
the duo started productions nearly 3 years ago. They first came to clubland’s’ attention
with the much loved, Jackie Moore sampling -”Love On My Mind” which quickly made
the quantum leap from UK Dancefloors, into the charts and the Freemasons were off to a
running start. A second top 20 hit “Watchin” also featuring the extremely talented
Amanda Wilson cemented their name with clubbers and industry alike and as the remixes
started to flood in, it soon became apparent to everyone that the Freemasons were
definitely much more than a one trick pony.

Their third Top twenty hit “Rain Down Love” beautifully punctuated the beginning of 2007
and started a chain of events that has raised their status across all areas of the music
industry. “Rain Down Love” was much more than just a club record -Co-written by ex
Brand new heavies Members Neil Cowley, it featured the voice and lyrical talent of Siedah
Garrett: A Quincy Jones trained vocalist who had not only co-written Michael Jackson’s
“Man in the mirror” with Alanis Morrisette’s producer -Glenn Ballard , but duetted with

M.J. on “I Just can’t stop loving you”
Ironically (no pun intended) their forth and most successful single to date was in fact an
Alanis cover. “Uninvited” was initially a song from Meg Ryan/Nicholas Cage film City of
Angels and after watching the club reactions to a demo they created for Ibiza’s space
(and having a cd stolen from the DJ booth that ended up doing the rounds on the
internet) , Brighton’s fav. club duo decided to take the plunge and record their own
version

pocetak u 22h

cijena ulaznice 8 eura

informacije i rezervacije na telefon +38269 355 391



Prestavljam jedan od Bisera Boke Kotorske velelepni hotel Cattaro...

Uzivajte....



/Izgled hotela/



Pogled sa jedne od tarasa prekrasnog hotela..
Cast mi je da Vam prestavim jedan od najlepsih hotela u Boki Kotorskoj... Kompleks “Cattaro”

Cattaro.Kotor je grad koji uživa mnoge prednosti Mediteranske obale kao prvoklasna turistička destinacija, što potvrđuje kroz bogatu istoriju grada, njegovu živopisnu sadašnjost i svijetlu budućnost. Smješten u zidinama Starog grada Kotora, koji je 1979. godine uvršten na Listu svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, turističko-ugostiteljski kompleks „Cattaro - Maximus” nudi visokoprofilni turizam uz ambijent koji spaja bogatu istoriju Mediterana i kosmopolitski duh modernog čovjeka.

I. Hotel “Cattaro”

Najbolji način da se osjeti pomorski duh starih vremena uz luksuzni doživljaj savremenog hotelijerstva, ponudiće Hotel Cattaro. U postojeće zdanje kotorskog bastiona i bedema Starog grada, arhitektura je savršeno ukopila visokotehnički opremljen hotel kojeg krase uljani porteti crnogorskih pomoraca. Raskošni namještaj, najfiniji materijali i hotelski aksesoar, kupatila sa rafiniranim kupkama nalaze se u svim sobama do kojih se dolazi kroz hodnike obložene u punoći mahagonija koji stvara utisak da plovite na nekom od najluksuznijih jedrenjaka. Pažljivo uklopljeni u dizajn, na moderno doba nas podsjećaju uređaji kao što su LCD televizori, klima uređaji ili računari sa brzim Wi-Fi internetom. Za potpuni doživljaj tu su obavezni sef i bogat mini-bar. Hotel posjeduje 17 dvokrevetnih soba i tri apartmana koji mogu primiti po tri osobe.

hotel cattarohotel cattarohotel cattaro

» Cattaro Hotel Online

II. Casino “Cattaro”

Boravak u Kotoru za neke goste je prilika da isprobaju svoju sreću i vještine za jednim od četiri rulet stola ili u sali sa slot mašinama. Stolovi za bakaru i karipski poker zadovoljiće i zahtjevnije igrače, a tu su i nezaobilazni Black Jack i Texas Holdem Poker. Casino Cattaro zapošljava stručno osoblje koje nudi beskompromisnu profesionalnost i vrhunsku uslugu tokom svake igre uz spremnost da se izađe u susret posebnim zahtjevima. Uplate se mogu vršiti gotovinski i putem Viza, Maestro, Master ili Diners kartica.

casino cattaro casino cattarocasino cattaro

III. Restoran “Cattaro”

Nivo Hotela Cattaro zahtjeva i restoran koji pruža gastronomsku ponudu međunarodne kuhinje uz izobilje najfinijih vina sa raznolikim geografskim i vinarskim pedigreom. Kuhinja se oslanja na kvalitet namirnica u majstorskim receptima iskusnih kuvara uz adekvatno posluženje. Kapacitet restorana je do 54 osobe u ambijentu dostojnom i najsvečanijih prilika.

IV. Terasa “Citadela”

U ljetnjem periodu terasa na gradskim bedemima pokazala se kao najbolji način da se izdignete iznad ulica Starog grada i uz tihu muziku uživate u italijanskoj kuhinji, poslasticama i piću sa društvom. Kapaciteta za oko 400 gostiju, udobno namještena za ljetnje večeri pod otvorenim nebom, Terasa Citadela će vas osvježiti ugodnim morskim povjetarcem.

citadela citadelacitadela

петак, 24. април 2009.



Ljepšeg od Jadrana nema

PREDAVANJE DIREKTORA INSTITUTA ZA BIOLOGIJU MORA

Tivat - Jadran spada u najljepša i životom najbogatija mora svijeta, rekao je direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović na predavanju na temu „Zaštita biodiverziteta i priobalnog područja Crnogorskog
primorja“.

Joksimović je naglasio da u njemu živi više od 1.500 vrsta algi, 320 vrsta školjki, 700 vrsta rakova, 25 vrsta glavonožaca, 435 vrsta riba od kojih je 28 novih vrsta čije je prisustvo registrovano u proteklih nekoliko godina, kao i sedam vrsta sisara.


Nove vrste riba u Jadranu nastanjuju se zbog globalnog zagrijavanja i otvaranja vještačkih migratornih puteva poput Sueckog kanala koji je životinjskim i biljnim vrstama iz Crvenog mora i Indijskog okeana „otvorio“ pristup u Mediteran.
„Uzroci promjena u biodiverzitetu mora su globalne klimatske promjene, zagađenje, pretjerana i neracionalna eksploatacija morskih organizama, kao i ispuštanje balastnih voda“, istakao je dr Joksimović, naglašavajući da u Crnoj Gori poseban problem pri očuvanju morskog ekosistema predstavljaju i brojni neuređeni kanalizacioni ispusti, zagađenje iz brodogradilišta i luka, kao i intenzivna gradnja na samoj „pjeni od mora“ koja uništava prirodnu obalnu liniju i staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta u kontakt zoni između mora i kopna.

On je naglasio da su i na Crnogorskom primorju već evidentirane neke nove vrste riba poput četvorozupke i ribe-trube, kao i algi poput veoma štetne i agresivne caulerpe racemose – poznate kao „tumor Mediterana“.
Joksimović je apelovao na građane, ali i nadležne državne službe da, u granicama mogućnosti, daju doprinos očuvanju mora.
Tivatska NVO „Evropski dom“ priredila je, takođe povodom Dana Zemlje, u galeriji Centra za kulturu izložbu likovnih radova učenika Osnovne škole „Drago Milović“ na temu očuvanja prirode.
Svoju poeziju na istu temu recitovali su učenici Srednje škole „Mladost“.


Akcija na obali

Javno preduzeće „Morsko dobro“ i NVO „Enigma“ juče su organizovali akciju uređenja dijela šetališta i obale u Donjoj Lastvi.
Na potezu od parka hotela „Kamelija“ do pansiona „Zlatno sidro“, aktivisti „Enigme“ i djeca iz OŠ „Drago Milović“ farbali su klupe, kupili smeće i posadili nekoliko desetina sadnica sezonskog cvijeća i dva stabla magnolije.

Kome treba betonirani raj

Naglašavajući da se akcija održava u sklopu njihovog projekta „Ekološki kalendar“ koga je podržala i Opština Tivat, predsjednica NVO „Evropski dom“ Marijana Mišić-Škanata je poručila da se mora jačati ekološka i društvena odgovornost.
„Da li smo odgovorni ako pustimo da ovaj naš bogom dani kraj svjetlosti i mora pretvore u nešto drugo, što se zove betonirani raj za one sa dubokim džepom, da li smo odgovorni ako pustimo da nas ne pitaju ili da na naša pitanja ne odgovore oni koji donose odluke“, istakla je Mišić-Škanata.

среда, 22. април 2009.



Takmičilo se 28 jedrilica
ODRŽANA VELIKA REGATA U BOKI KOTORSKOJ
Bar - U akvatorijumu Tivatskog i Kotorskog zaliva u subotu održana je Tivatska regata za klasu krstaša u organizaciji jedriličarskog kluba “Delfin”. Na regati je učestvovalo 28 plovila koji su jedrili po međunarodnim regatnim pravilima klase krstaš, uputstvima za jedrenje i oglasu za regatu. Jedrilo se u sedam klasa i Miho Belan u osmoj, van konkurencije. Na Tivatskoj regati imao je i prvo takmičarsko zvanično takmičenje i novoosnovani jedriličarski sportski klub “Mornar” Bar, čije je boje branio skiper Dušan Vuković sa krstašem “Vladra” u klasi II i zauzeo vrlo dobro četvrto mjesto.
U klasi 1 - pettite elena najbolji je bio skiper Pero Pejaković, u klasi 2 - black mestery Saša Keković, u klasi 3 - sanja, Niko Belan, u klasi 4 - oxygen, Aleksandra Doretić, klasi 5 - gušt Farkas Robert, u klasi 6 - pina, Nikola Lesnjak, i u klasi 7 - katamarani, najbolji je bio skiper Ljubo Stevanović.
U fer i sportskoj atmosferi Tivatska regata završena je podjelom medalja, pehara i skiperskim druženjem u klubu “Delfin” u Tivtu.

уторак, 21. април 2009.

Hram vaskrsao duhovne vrijednosti
Pravoslavni vjernici Kotorske parohije u naselju Prčanj imali su priliku da na Vaskrs prisustvuju pashalnoj večernjoj službi u crkvi Sv. Petra Cetinjskog, koja se više od trideset godina gradi po ugledu na srušenu kapelu Petra Drugog Petrovića Njegoša na Lovćenu. Spoljašnjost hrama zahvaljujući prilozima dobrotvora, u posljednjih tri godine već je dobila prepoznatljiv oblik - okrugla crkva sa kupastim krovom, dok je unutrašnjost malterisana, okrečena i izbetonirana od Petrovdana do ovog Vaskrsa. Gradi se zvonik sa pomoćnim prostorom, a predstoji još da se postavi mermerni pod, ikonostas, te da se oslikaju zidovi. Vjernike, među kojima ima dosta mališana, protu Momčila Krivokapića i njegovog nasljednika Nemanju Krivokapića raduje što će se bogosluženja održavati redovno, a još više činjenica da je ovaj hram na Prčanju svojevrsno vasksenje Njegoševe kapele, srušene 1972. godine.
- Napravili smo prostor gdje će, pored bogosluženja, moći da se održavaju i poetske večeri, koncerti i druga kulturna dešavanja i, ono što je posebno važno, odavde se vidi Lovćen! Tako smo ponovo ispunili Njegoševu želju, dio testamenta koji je napisao na Prčanju, u kući na Glavatom, gdje je ljetovao - kaže otac Momčilo, koji je zaslužan što je ova crkva ponikla na ovom mjestu, u ovom obliku.
Gradnja je započela krajem 1972. godine - one godine, podsjeća Krivokapić, kada je srušena lovćenska kapela - simbol Crne Gore, koji je bio prikazan i u njenom grbu. Crkva Sv. Petra Cetinjskog je tri puta veća, ali su odnosi između oltara i kruga isti kao kod nekadašnje kapele na Lovćenu.
- Tada sam bio mlad sveštenik i, kao i široke narodne mase, revoltiran skrnavljenjem svetog hrama, zamolio sam svog brata Sava Krivokapića, arhitektu, da napravi projekat, što je on odmah uradio - prisjeća se otac Momčilo kako je začeta ideja o crkvi na Prčanju.
Osnova crkve, po uzoru na Njegoševu kapelu, uvećana je tri puta. Gradnju crkve je započeta sa malim parama, a `82. godine stavljena je pod krov i osveštana 1. avgusta, tačno na desetogodišnjicu rušenja. Zatim je, zbog gradnje Kotora, došlo do velikog zastoja. Nije se imalo ni novca ni vremena, kaže otac. Zamašni i skupi radovi su obnovljeni 2006. godine, uz dosta poklona vjernika, kao i Rusa, od skoro kotorskih stanovnika.
- Sada, u 40. godini službe, računam, ako bog da, završiću je do kraja života - poručuje prota Krivokapić, podsjećajući na minule događaje, koji su mnogima ostali u sjećanju.
Kapelu na Lovćenu Njegoš je gradio od 1847. godine, sa namjerom da bude u njoj sahranjen. Onda su je 1916. godine gađali Austrougari, koji su potom namjeravali da tu sagrade nekakav "spomenik pobjedniku". Kralj Aleksandar je lovćensku kapelu obnovio 1925. godine u potpuno istom obliku, na istom mjestu.
- Prije i poslije rata bila je simbol Crne Gore, bila je motiv na njenom grbu u vrijeme Jugoslavije. Onda je došlo neko drugo vrijeme, prepleli su se interesi različitih centara moći koji su nastojali da se sa Lovćena ukloni pravoslavna crkva. Postojala je čak ideja da se Crna Gora pokatoliči i da gore, na Lovćenu, bude postavljena crkva "Luciji Crnogorki". Kapela je srušena i izgrađen je mauzolej, ukrašen je likovima Ivana Meštrovića, hrvatskog vajara, koji je uradio i Njegošev lik sa orlom - podsjeća na istorijske događaje otac Krivokapić.
M.D.P.

Zapisi otkrivaju istinu

-Dugo se pretpostavljalo da do rušenja neće doći, jer je Blažo Jovanović, tadašnji predsjednik Republike, od toga odustao. Ti događaji se danas polako rasvjetljavaju. Nedavno sam gledao dokumentarni film u kome je gospođa Lidija Jovanović, supruga Blaža Jovanovića, posvjedočila da je njen suprug htio da gradi mauzolej na Lovćenu, ali kada je uvidio da to neće biti ono što je Njegoš zavještao i želio, odustao je. Između 29. jula i 1. avgusta `72. godine kapela je tajno srušena, uz straže na Ivanovim koritima. Postoji zapis, i to treba da se zna, da jedan musliman po imenu Iso nije htio da učestvuje u rušenju, ali su se našli neki Crnogorci koji su to uradili - objašnjava naš sagovornik.

недеља, 19. април 2009.



„Poezija“ oduševila Kotorane
JEDAN OD NAJVEĆIH PUTNIČKIH BRODOVA NA SVIJETU BORAVIO U BOKI
Kotor - U Kotoru je juče boravio jedan od najvećih putničkih brodova na svijetu, superluksuzni kruzer „MSC Poezija“ italijanskog brodara „Mediteran Shipping Company“, na kojem je bilo 3.020 putnika i 1.014 članova posade.
Zvuci Gradske muzike i \\\"Feštine\\\" mažoretke dodatno su doprinijeli oduševljenju putnika prilikom prolaska kroz Bokokotorski zaliv.
Direktor hotela na brodu, Nenad Simović, kazao je da je putnicima dan ranije najavljen prolazak kroz zaliv, te da su skoro svi juče, u šest časova ujutru, bili na svojim balkonima i palubama kako bi posmatrali veličanstveni prizor i prolazak kroz zaliv.
“Ovakav prizor se rijetko gdje može vidjeti. Crna Gora je destinacija koja se tek otkriva i nije toliko poznata , tako da je ovo jedan od načina da se ljepote ove zemlje što bolje predstave”, kazao je Simović.
Kruzer, dugačak 293 i širok 37 metara sa 93 hiljade bruto registarskih tona, koji je bio usidren u kotorskoj Luci, zaklonio je brdo Vrmac, tako da je bio impresivna slika za Kotorane.
U gradskoj luci putnike je čekalo više od 20 turističkih autobusa kojima je velik broj gostiju otišao u obilaske Perasta, Kotora, Cetinja, Budve i Svetog Stefana.
Kompanija \\\"MSC\\\" ima deset kruzera, a u toku je gradnja još četiri.
\\\"Poezija\\\" je sagrađena 2008. godine u brodogradilištu u Francuskoj i najluksuzniji je brod iz flote \\\"MSC\\\".
Njihovi brodovi su počeli da dolaze u Crnu Goru prije tri godine, zahvaljujući agentu, kotorskoj kompaniji DOO \\\"Balloon\\\".
Za narednu godinu iz te firme najavljuju 25 dolazaka brodova \\\"MSC\\\", a postoji mogućnost da ih bude i više.
Ukoliko se ostvare planovi te kompanije, Kotor bi od marta do novembra posjetilo više od 200 hiljada turista, što bi imalo veliki značaj, ne samo za grad, već i za cijelu državu.
Brod su juče obišli gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, predsjednik Skupštine i Odbora direktora Luke Kotor Nikola Konjević, direktor Luke Ljubo Radović, kao i novinari.
Radović je istakao da dolazak ovog broda ima poseban značaj za Luku, ali i sam grad.
“Brod sa više od 3.000 hiljade putnika i preko 1.000 članova posade, predstavlja izazov. Imamo najavljeno potpisivanje sporazuma koji je u završnoj fazi sa MSC-om o dolascima njihovih brodova tokom 2010. i naredne dvije godine”, kazao je Radović.
Tokom ove sezone, dodao je on, u kotorsku luku će uploviti 250 brodova.
“Bitno je da su to uglavnom veći brodovi, a samim tim i sa većim brojem putnika. Već do sada imamo oko 120 rezervacija za narednu godinu. Polovina tih prodova duža je od 150 metara. To upućuje na potrebu i nekih investicionih aktivnosti u Luci Kotor”, zaključio je Radović.
Kruzer \\\"MSC Poezija\\\" isplovio je iz Kotora juče u 14 časova.

Dugačak kao tri fudbalska igrališta

Čast da „MCS Poeziju“ juče uvede i izvede iz zaliva imao je iskusni pilot, kapetan duge plovidbe Rajko Čavor iz Tivta, koji je pri tom na odlasku broda, putnicima, ali i posmatračima sa obala zaliva priredio izvanredno atraktivno okretanje ogromnog „plovećeg grada“ dugačkog kao tri fudbalska igrališta, na malom prostoru oko peraških ostrva.
Po drevnoj tradiciji, mještani su brod sa obale pozdravljali mahanjem ruku i bijelih peškira, a na zvuke brodske sirene odgovorila su i zvona sa Gospe od Škrpjela.
„MSC Poezija“, čija je kuma bila slavna italijanska filmska diva Sofija Loren, ima 16 paluba od kojih je svaka nazvana po jednom čuvenom italijanskom pjesniku.
Pored ostalog, na brodu je pozorište, bioskop, biblioteka, tri bazena, velnes i spa centar, niz restorana, prodavnica i kafea, sportsko-rekreacioni sadžaji sa teniskim i terenom za mini-golf, a posebna atrakcija je glavni atrijum sa vodopadom koji se sliva niz visinu tri palube.

петак, 17. април 2009.

Pozorište kao putokaz
ČETRNAESTO IZDANJE FESTIVALA HAPS POČINJE VEČERAS
Herceg Novi – Predstavom “Večera budala” u režiji Božidara Đurovića večeras u Dvorani Park počinju 14. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) koje se ove godine održavaju pod motom Pozorište kao putokaz. Od 16. aprila do 1. maja u glavnom programu čiji je selektor Zoran Živković, biće prikazane četiri predstave.
„Birajući predstave za 14. HAPS rukovodio sam se željom da ove godine Herceg Novi teatarski spojim sa gradovima u regionu - sa Podgoricom, Beogradom, Zagrebom i Mostarom“, kazao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare selektor Živković. On je naglasio da su sve predstave koje će vidjeti hercegnovska publika značajni projekti u sopstvenim pozorištima i sredinama.

Pored “Večere budala”, publika će 22. aprila vidjeti predstavu Mostarskog teatra mladih “Zvijer na mjesecu” u režiji Dina Mustafića, slijede 26. aprila - “Stilske vježbe” u režiji Tomislava Radića u produkciji Planet arta iz Zagreba. Ta predstava igra se 40 godina sa istim glumcima i po tome, ali i što su uvijek sve karte rasprodate, ušla je u Ginisovu knjigu rekorda. Predstavom “Stilske vježbe” prije 25 godina počeo je obnovljeni rad Hercegnovskog pozorišta. Posljednja predstava u glavnom programu biće iz beogradskog Ateljea 212 - “DNK” koju je režirao Stefan Sablić, a koju će publika vidjeti 30. aprila.

U OFF programu HAPS-a publika će takođe vidjeti četiri predstave koje su nastale u Herceg Novom: “Zemlju nedođiju” – SPKD Prosveta, “Mali princ” Hercegnovskog pozorišta, “Izdaja” i “Danski sindrom” koja će biti odigrana u okviru predstavljanja knjige Komedije Dragana Koprivice.
„Svi programi se međusobno nadopunjuju”, kazala je koordinatorka OFF programa Milina Kovačević.
Objašnjavajući moto ovogodišnjeg HAPS-a – Pozorište kao putokaz, predsjednica UO Hercegnovskog pozorišta Vitka Vujnović istakla je da su „putokazi“ – nastavak međunarodne saradnje, istraživanje malih pozorišnih formi i pokušaj da se sopstvena produkcija igra češće, kako bi svaka predstava obezbijedila sredstva za novu.

I ove godine, u Teutinoj špilji biće organizvano veče Disko jedne mladosti sa muzikom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina.
Pokrovitelj 14. HAPS-a je Opština Herceg Novi koja je za tu manifestaciju izdvojila 15.000 eura. Nedostajuća sredstva, vjeruju organizatori, dobiće od sponzora i prijatelja ove teatarske manifestacije.


Pinterova „Izdaja“

U OFF programu HAPS premijerno će biti prikazana predstava “Izdaja” engleskog nobelovca Harolda Pintera. Ta predstava, prepoznatljiva po tipično „pinterovskim“ odlikama- ekonomičnom jeziku koji maestralno slika podtekst, ono što na sceni, ali i u životu ostaje neizrečeno, jedan je od najcjenjenijih Pinterovih tekstova.
“Izdaju” je režirala Slađana Vujović, a u njoj igraju glumci Hercegnovskog pozorišta Lidija Petrone Kolar, Milovan Lalović i Željko Vavić. Oni su članovi Hercegnovskog pozorišta od njegovog obnavljanja prije 25 godina i to je u godini jubileja i svojevrsno priznanje njima.

четвртак, 16. април 2009.

Izložba slika Naoda Zorića

KOTORSKA GRADSKA GALERIJA

Samostalna izložba Naoda Zorića, akademskog slikara iz Kolašina, biće otvorena danas u Gradskoj galeriji Kotor u 19 sati. Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Tatjana Kriještorac.
Naod Zorić je rođen 1968. godine u Đurđevića Tari. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1993. godine (odsjek slikarstvo), u klasi profesora Dragana Karadžića. Postdiplomske studije je završio na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1995. godine (odsjek slikarstvo), u klasi profesora Radomira Reljića. Dobitnik je prestižnih nagrada za slikarstvo, kao što su nagrada Hercegnovskog likovnog salona i nagrada \"Stijović, Milunović, Lubarda\". Član je ULUCG. Živi i radi u Kolašinu. Izložba u Gradskoj galeriji je njegovo 24. samostalno predstavljuanje.

среда, 15. април 2009.

U Kotoru je juče boravio jedan od najvećih kruzera koji je do sada bio vezan uz kotorsku rivu - \\\"Artemis\\\" sa 1.105 britanskih turista i oko 600 članova posade.
Brod je dugačak 230 metara i ima oko 45 hiljada bruto registarskih tona.
\\\"Artemis\\\" je na krstarenju po Mediteranu, a nakon grčkih luka i boravka u Kotoru, sinoć je putovanje nastavio za Dubrovnik.

уторак, 14. април 2009.

Besplatna dresura pasa
AKCIJA „BOKA GARDA” I UDRUŽENJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA U KOTORU
Kotor - U organizaciji DOO “Boka gard” i Udruženja za zaštitu životinja i životne sredine, i u saradnji sa Veterinarskom ambulantom “Vet Port” iz Kotora, proteklog vikenda održan je besplatni kurs ring dresure pasa za predstojeće savezno i međunarodno takmičenje u Baru, Petrovcu i Ohridu.
Kurs će trajati do 22. aprila, a u okviru njega biće obavljani besplatni pregledi pasa i dijeljene brošure o odgoju, njezi i edukaciji pasa.
Izvršni direktor “Boka garda” Nevres Đerić rekao je da tim vidom edukacije žele da pomognu vlasnicima pasa da “postignu harmoničan život sa vjekovnim čovjekovim prijateljem”.

понедељак, 13. април 2009.

Tivat - Nautička sezona u Boki Kotorskoj polako se zahuktava, a do kraja mjeseca u zaliv će, prema najavama agenata, uploviti 17 manjih i većih putničkih brodova.
U luku Kotor juče je uplovio manji belgijski kruzer „La belle del Adriatique“ od tri hiljade bruto-registarskih tona, a koji će do kraja aprila još tri puta doći u Boku.

Pored tog, u narednih dvadesetak dana u luci Kotor očekuju se i četiri uplovljavanja malog grčkog putničkog broda „Artemis“ od 1.200 BRT, u dva navrata doći će „Island Sky“ od 4.200 tona, a dva puta će uploviti i veliki američki kruzer „Azamara Journey“ od 30.277 BRT.
Po jednom će u Boku do kraja aprila uploviti „Azamarin“ blizanac, kruzer „Regatta“, portugalski putnički brod „Aron“ od 5.900 tona, kao i „Kristina Regina“ od 4.300 tona koja vije finsku zastavu.

Već u ponedjeljak u zaliv stiže jedan od najatraktivnijih ovogodišnjih kruzera – 230-metarski brod „Artemis“ renomirane britanske kompanije „P&O Cruises“.
Ta kompanija je dio najveće svjetske kruzing-korporacije, američkog „Carnivala“, a „Artemis“ od 44.600 tona jedan je od ukupno osam velikih putničkih brodova u floti „P&O Cruisesa“, od kojih je jedan – kruzer, „Aurora“, lani već boravio u Boki.
Prava poslastica za sve ljubitelje mora i brodova i atrakcija za turiste biće, međutim, jedan od najvećih putničkih brodova na svijetu – superkruzer „MSC Poesia“ italijanskog brodara „Mediteran shipping company“.
Dolazak tog plovećeg hotela sa više od 2.500 putnika u Boku najavljen je za 17. april.

„MSC Poesia“ je sagrađena prošle godine u brodogradilištu „Aker Yards“ u Francuskoj. Taj 294 metra dugačak kruzer od 93.300 tona do decembra prošle godine bio je „admiralski brod“ u floti MSC-a, nakon čega je primat preuzela ogromna 333 metra dugačka „MSC Fantasia“ od 133.500 tona.
„MSC Poesia“, čija je kuma bila slavna italijanska filmska diva Sofija Loren, ima 16 paluba od kojih je svaka nazvana po jednom čuvenom italijanskom pjesniku.
Pored ostalog, na brodu je pozorište, bioskop, biblioteka, tri bazena, velnes i spa centar, niz restorana, prodavnica i kafea, sportsko-rekreacioni sadžaji sa teniskim i terenom za mini-golf, a posebna atrakcija je glavni atrijum sa vodopadom koji se sliva niz visinu tri palube.
Prošle godine u luci Kotor boravio je „MSC Orchestra“, brod-blizanac MSC Poesie“.

недеља, 12. април 2009.

EXLUZIVNO INTERVJU SA OVOGIDISNJIM UCESNIKOM REFRESHA U KOTORU

Upitnik: Ernan Katanjo

Čest gost u ovim krajevima, i jedna od zvezda predstojećeg "Refresh" festivala u Kotoru, Ernan Katanjo (Hernan Cattaneo) odgovorio je na par pitanja za sajt Kultura B92.

Koliko je teško stvoriti sopstveni zvuk na današnjoj sceni gde skoro svako može da bude di džej ukoliko poseduje dva gramofona i miksetu. I da li su lični stil i muzička osobenost danas prednost ili mana?

Skoro svako može da bude di džej, ali ne može svako da bude dobar. Lični stil, upornost, odlučnost i znanje čine dobrog di džeja.

Da li je napredak tehnologije didžejevima olakšao posao, ili je - uz brojne semplere, sve naprednije miksete i gramophone - dodatno zakomplikovao prezentovanje muzike ljudima?

Zapravo, i jedno i drugo je tačno. Naime, danas je lako biti di džej, ali kao posledica toga pojavilo se previše di džejeva. Ranije je bilo teže, ali i manje di džejeva na sceni. Konkurencija je bila manja. U svakom slučaju, dobrim di džejevima ne trebaju sve te prednosti kako bi bili dobri.

Koliko je teško ostati na vrhu na sve pretrpanijoj muzičkoj sceni?

Teško je, zato što je sve teže biti u toku sa novinama, preslušati svu muziku koja izađe svake nedelje.

Šta je po vama bitnije za di džeja - tehnika ili muzika koju on pušta, s obzirom na činjenicu da je umetnika koji raspolažu sa oba kvaliteta sve manje?

Ne slažem se sa poslednjom rečenicom. Ali, po mom mišljenju, muzika i programiranje uvek su na prvom mestu.

Publika dolazi na žurke sa jasnom predstavom koju tačno muziku želi da čuje, a svako skretanje u drugacije žanrove nije prihvatljivo. Da li su muzičari popularizacijom di džej kulture izgubili svoju prvobitnu ulogu edukatora ljudi kroz novu i nesvakidašnju muziku?

Da, to je tačno kada se govori o pojedincima. U mom slučaju, na nastupima se poigravam sa mnogo različitih žanrova, što smatram da je velika prednost u odnosu na veliki broj di džejeva.

Na samom početku elektronska muzika spajala je najrazličitije ljude koji su je prihvatili kao nešto novo – muzičku revoluciju. Čini se da je danas situacija potpuno drugačija - cela scena podelila se na klanove i granice su vidljivije nego ikada pre. Imamo ljude koji samo slušaju hip-hop, tehno, dram end bejs, elektro, dabstep…, koliko je to dobro za muzičku scenu?

Ne vidim to baš tako. Mislim da su neki hard kor ljubitelji zvuka takvi, ali da veći deo publike voli da se dobro provede, slušajući različite stilove muzike. Na primer, ja volim da čujem "Radiohead" užvo, di džej set Digvida, ili živi minimal set Trentmilera (Trentemoeller), a verujem da većina razmišlja na sličan način.

Da li je publika danas zahtevnija u pogledu muzike koju sluša?

Kao što sam rekao, pojedinci su veoma zahtevni. Ljubitelji hard kor zvuka zaista znaju šta žele da čuju i uvek traže nove stvari.

Ploče ili CD-ovi - prednosti i mane?

Koristim CD-ove, ali uskoro, svi će koristi laptopove. Važno je samo da se muzika čuje sa zvučnika, bez obzira na to sa čega je puštaš.

Ima li muzika danas i dalje moć da promeni svet i način na koji ga posmatramo?

Mislim da nema, nažalost.

Šta je novo u tvojim setovima danas i šta tvoji fanovi mogu da očekuju da čuju na predstojećem "Refresh" festivalu u Kotoru?

Svaki set je drugačiji, pošto se svake nedelje pojavi dosta nove muzike. Posetioci mogu da očekuju različite vrste haus muzike. Dublje zalaženje u suštinu stvari.

Počela prodaja ulaznica za Refresh

U subotu 11 04, počela je prodaja ulaznica na prodajnim mestima u Srbiji za ovogodišnji "Refresh festival", koji se održava od 7 - 10. avgusta u Kotoru.


Ulaznice se mogu kupiti u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, u prodajnoj mreži Bilet servisa i IPS prodavnica. Ulaznice se već prodaju i u Crnoj Gori, u ekspoziturama Prve banke Crne Gore.

Drugo po redu izdanje "Refresh" festivala, održaće se ove godine od 7. do 10. avgusta u Kotoru. Festival se održava u kompleksu „Maximus“ smeštenom u zidinama Starog grada. Na tri različite bine, nastupiće oko 50 izvođača.

Tokom četiri festivalska dana, kao glavne zvezde festivala, na di džej sceni u klubu „Maximus“ će nastupiti Daren Emerson (četvrtak, 7. avgust), Hernan Kataneo (petak, 8. avgust), Dejv Klark (subota, 9. avgust) i Šaram iz dueta "Deep Dish" i njegov gost di džej Sultan (nedelja, 10. avgust). Pored njih nastupiće i popularni disk džokeji iz regiona. Di Džej bina se nalazi u gornjem nivou kluba "Maximus". Kapacitet ovog popularnog kluba je oko 3.000 posetilaca, a karakteriše ga zvuk „line array“ tehnologije, kompjuterizovan sistem klimatizacije i rasvete sa kolor laserima, tri vi džej projektora, "LED" ekranom i drugim atraktivnim elementima.

HipHop bina se nalazi u donjem nivou kluba "Maximus", a na njoj će nastupiti zvezde iz selekcije regionalne hip-hop scene kao što su Edo Majka (četvrtak, 7. avgust), Skaj Vikler (petak, 8. avgust), Marčelo (subota, 9. avgust), Ajs Nigrutin (nedelja, 10. avgust) i drugi.

Velika koncertna bina nalazi se na terasi Citadela, iznad kluba „Maximus“, na zidinama Starog grada koji je još 1979. godine uvršten na Listu svetske baštine UNESCO-a. Kapacitet „Live“ bine je oko 3.000 posetilaca, a na Citadeli će nastupiti regionalne zvezde kao što su "Van Gogh "(četvrtak, 7. avgust), Masimo Savić (petak, 8. avgust), Boban i Marko Marković orkestar (subota, 9. avgust) i "Cubismo" (nedelja, 10. avgust).

Četvorodnevne ulaznice moćiće da se kupe u pretprodaji u tri različite verzije. "Full" verzija omogućava ulaz na Terasu Citadela i diskoteku "Maximus" za programe sve tri bine tokom sva četiri dana, a cena ove ulaznice je 4100 dinara u Srbiji, odnosno 50 evra u Crnoj Gori. Sa "DJ+HipHop" ulaznicom može se ući u diskoteku "Maximus" za programe di džej i Hip - hop bine tokom sva četiri dana. Cena ove ulaznice je 3300 dinara u srbiji i 40 evra u Crnoj Gori. "Live" ulaznica košta 1800 dinara u Srbiji, odnosno 22 evra u Crnoj Gori, a sa ovom kartom moguće je pratiti programe na Terasi Citadela tokom sva četiri dana.

Četvorodnevne ulaznice za "Refresh" festival mogu se kupiti u filijalama "Prve Banke" u Crnoj Gori, u prodajnoj mreži Bilet servisa i "IPS" prodavnica u Srbiji.

Jednodnevne ulaznice će moći da se kupe na ulazu tokom trajanja "Refresh" festivala.

Broj ulaznica je ograničen.

петак, 10. април 2009.



Ovo je samo jedan amaterski snimak koji prestavlja ljepotu Nevjeste jadrana....
10.04 2009.

Uspješna riječka Bokeljska priča


Bokeljsku priču ispričali su krajem rujna Hrvati Boke gradu Rijeci. Sve je započelo prije nekoliko mjeseci kada je delegacije Rijeke, koju je predvodio gradonačelnik Vojko Obersnel, posjetila Crnu Goru pa tako i Kotor. U susretu s predsjednikom Hrvatskog građanskog društva dr. Ivanom Ilićem i tajnikom Tripom Schubertom, predloženo je da Grad Rijeka bude pokrovitelj projekta Bokeljska priča kojom će se lanovi tog društva predstaviti gradovima u Hrvatskoj s dijelom svoje bogate kulturne baštine. Priča je započela koncertom Gradske glazbe Kotora u Kazališnom parku pod ravnanjem dirigenta Vladimira Begovića, a repertoar je sadržavao kako klasična tako i moderna djela domaćih i inostranih autora. Gradskoj glazbi pripala je čast da sa svojim nastupom otvore i Etno smotru koja se je održavala u Rijeci. Ove godine Gradska glazba Kotora proslavila je 165. godina postojanja i u tijeku svog djelovanja značajno je obilježila raznoliki kulturni život u Crnoj Gori. U svojoj dugoj povijesti nastupali su pred mnogim uglednim ličnostima, a dobili su brojna priznanja i nagrade. U orkestru svira više od 40 članova, mahom mladih, a tomu je uvelike pridonijelo ponovno otvaranje Srednje muzičke škole u Kotoru.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore predstavilo je u Rijeci svoju respektabilnu izdavačku djelatnost koju su ostvarili u protekle četiri godine, od ukupno šest godina svog postojanja. O izdavačkoj djelatnosti govorio je predsjednik Društva dr. Ivan Ilić. Uz potporu i razumijevanje mnogih, vodstvo HGDCG s puno i žara i mara 2003.god. pokreće tiskanje prvih novina na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori - «Hrvatski glasnik». Bio je to početak koji je najavio značajnu i plodnu izdavačku djelatnost. U proteklom razdoblju, osim mjesečnika «Hrvatski glasnik» koji se distribuira na kioscima u Crnoj Gori a putem pretplate stiže u Hrvatsku, pa keće po Europi, Australiji i SAD-u, izdano je nekoliko značajnih knjiga. Objavljena je knjiga «Perast još živi» uglednog novinara i publicista Tomislava Grgurevića. U suradnji s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske u Zagrebu i Bokeljske mornarice Kotor tiskane su dvije knjige «Život i djelo Vladislava Brajkovića» tematski vezanih uz pomorsko pravo a kojima je objedinjen znanstveni, nastavni, kulturalni i povijesni doprinos akademika Brajkovića. Dobra suradnja Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske odrazila se je u još jednom zajedničkom izdanju i to «Odabrane pjesme i proza Frana Alfirevića». Povod je bio 50.obljetnica smrti pjesnika, a iz njegova bogata i raznovrsna opusa izvršen je odabir pjesama i proze koji su tematski vezani za Boku.


Očita je orijentacija HGDCG da u svojoj izdavačkoj djelatnosti odaberu značajne autore i djela iz raznih područja društvenog djelovanja, te da pri tomu prikažu bogatstvo tradicije, kulture u širem smislu riječi ali i postignuća u specifičnim područjima. Na tom tragu je i objavljena knjiga Vicka Nikolića «Boka Kotorska u pjesmi, slici i sjećanju» gdje autor prikuplja stare pjesme da ih sačuva od zaborava, ali stvara i nove, te na osnovnoj glazbenoj matrici dalmatinskog melosa, a grosso modo mediteranskog, stvara sjajni kolaž tekstova i glazbe posvećenih Boki kotorskoj.

Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice- u XVI st. u Mletke iseljeni stanovnici grada Bara kao posljedice osmanlijskih osvajanja - temeljena je na višegodišnjim istraživanjima izvorne arhivske građe kako bi se osvijetlile stoljetne hrvatsko-talijanske povijesne i kulturne veze, objelodanjena je u knjizi dr. sc. Lovorke Čoralić «Barani u Mlecima».

Knjiga prof. dr. Milenka Pasinovića «Hrvati u Crnoj Gori s posebnim osvrtom na Boku kotorsku i drugu polovicu XX. stoljeća» u izdanju «Adamića» iz Rijeke te uz financijsku pomoć Grada Rijeke i Županije primorsko-goranske, bila je predstavljena Riječanima u okviru Bokeljske priče. Koristeći dostupne arhivske izvore dan je prikaz demografskog razvoja i kretanja u prostoru i vremenu na teritoriju kojeg danas obuhvaća Republika Crna Gora, a posebno područje Boke kotorske sa osvrtom na uzroke smanjenja broja Hrvata do današnjeg manjinskog položaja.
«Bokeški ljetopis» godišnje je izdanje HGDCG kojim se predstavlja čitateljima društvena dostignuća kako u prošlosti tako i u sadašnjosti. Prošle, 2006. godine, Društvo je u povodu svoje pete obljetnice objavilo i monografiju o svom radu i djelovanju. Izložba povijesnih fotografija hrvatskih društava i starih razglednica Boke u minula dva stoljeća predstavljaju dokument vremena a time i promjene koje su se zbile u tim prostorima kako u krajobrazu tako i u društvu. Tu vrijednu kolekciju s preko sto razglednica raznih autora, Riječani su imali prigode vidjeti zahvaljujući kolekcionaru i zaljubljeniku Boke i njezine povijesti Miraslavu Ulčaru rođenom u Perastu. Drugi važni dio izložbe su povijesne fotografije udruženja koja su se počela osnivati kao odjek na Ilirski preporod i buđenje nacionalne svijesti. Tijekom vremena od 1848.godine do danas u Boki kotorskoj osnovano je 55 društava različitih programskih sadržaja i to: kulturnih, prosvjetnih, glazbenih, pjevačkih , radničkih, sportskih. Valja spomenuti da Bokelji obje vjeroispovijesti i nacionalnosti osnivaju slavjanske čitaonice u Kotoru, Dobroti, Prčanju, Budvi i Perastu u razdoblju od 1848 do 1863. godine koje su imale značajnu prosvjetiteljsku ulog. Prvo društvo s hrvatskim predznakom bilo je Hrvatski dom, ranije Slavjanski dom, nastao 1898. godine i s program njegovanja hrvatskog jezika. Najstarije društvo, osnovano u Kotoru 1842. god., bila je «Građanska glazba». Veliki broj društva i njihovo djelovanje svjedoče o nacionalnom osjećaju, i ponosu na svoj hrvatski identitet u Boki kotorskoj .

«Bisernice Boke», ženska klapa koja već 28 godina svog postojanja njeguje i prenosi bogatu glazbeno-kulturnu tradiciju Boke pjevanjem a capella u četiri glasa, ima na repertoaru stare pjesme iz XVII. i XVIII. stoljeća zvanim i «bugaršticama», ali i pjesme našeg doba. «Bisernice boke» svoj prvi nastup u Rijeci imale su na predstavljanju knjige i izložbe, ali u punom sjaju pokazale su se na Trsatskoj gradini koja je bila prirodna scena za dražestan muzičko scenski igrokaz «Na kotorskoj pjaceti» kojeg su izvele zajedno s Kotorskom vlastelom.

Bokeška kužina predstavila je izvorne kulinarske delicije Boke s kojima su se gosti imali prilike upoznati i kušati ih, a VIS «Tri kvarta» zaokružio je cjelokupnu ugodnu atmosferu, ali 22. rujna i izuzetno predstavljanje Hrvata iz Crne Gore. Spiritus movens tog dobro osmišljenog i izvedenog projekta kojim su se Hrvati Boke predstavili gradu na Rječini bio je tajnik HGDCG Tripo Schubert. Da se tako zahtjevan projekt mogao ostvariti duguje se zahvalnost pokrovitelju Gradu Rijeci te supokroviteljima Primorsko-goranskoj županiji, Turističkoj zajednici Grada Rijeke i Županijskoj gospodarskoj komori. Suorganizatori su bili Hrvatska matica iseljenika podružnica Rijeka i Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije. Brojni uvaženi gosti pribivali su Bokeljskoj priči a u Rijeku su tim povodom doputovali i Branko Lukovac, veleposlanik RCG u Hrvatskoj te Petar Turčinović , veleposlanik RH u Crnoj Gori.



Službeni plakat manifestacije «Bokeljska priča – Hrvati Boke gradu Rijeci»

четвртак, 9. април 2009.


Boka Kotorska....

Izabrao sam Boku Kotorsku jer prije svega prestavlja simbol i jednu od glavnih atrakcija za sve turiste koji dođu u našu prekrasnu Crnu Goru...
Pa šta reci sama slika govori više od hiljadu riječi,Prema WTO jedan od najlepših zaliva na svijetu...
Ona prestavlja jedan od zaliva Jadranskog mora.Stacionirana je pod liticama Lovcena i Orjena i kao da ih je raymakla snagom vode.Pocinje Hercegnovskim zalivom koji se suzava u Kumborijski tijesnac njime prelazi Tivatski zaliv pa kroz Verige ulazi u Kotorski i Risanski zaliv.
U Boki Kotorakoj postoji 9 ostrva Prevlaka.Mamula,Ostrvo Vavedenje,Gospa od Milosti,Sv Marko,Ostrvo Cvijeća ,Zanovetni Školjic,Gospa od Škrpjela,i Sveti Đorđe....
Boku Kotorsku čine gradovi kao što su Kotor,Tivat.Risan,Perast...

Ja ću se potruditi da ostavljam što višre informacija o gradovima i naravno svim amnisfestacijama i događajima koji se desavaju neki tradicionalno a neki od ove godine...

Nadam se da će te uživati....