Vjerovali ili ne naucnici tvrde da u Bokotorskom zalivu moze biti onoliko veliki broj skoljki koliki je dovoljan za prehranu cijele Crne Gore...Boka dagnjama može da hrani cijelu Crnu Goru
Školjke u Bokokotorskom zalivu, u početku eksperimentalno, danas komercijalno, uzgajaju se već 35 godina. Sada ima oko 20 uzgajivača, koji godišnje proizvedu od 150 do 200 tona školjki.
Cilj i želja, najavljuje direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović je da se ta proizvodnja podigne na mnogo veći nivo, odnosno na minimum 600 tona godišnje.
Prema toj statistici svaki stanovnik Crne Gore proizveo bi po kilogram školjki.
“Uslovi našeg zaliva to omogućavaju, jer hranidbena osnova zaliva i uslovi vode su jako dobri. Imamo dosta priliva slatke vode i upravo ta mjesta su pogodna za dovoljan i brz rast školjki, i njihov dobar kvalitet”, kazao je za “Vijesti” Joksimović. U zalivu se sada, dodaje, uzgajaju samo dagnje koje su izuzetno dobrog kvaliteta i imaju veliki procenat mesa.
Na jednom hektaru morske površine, kaže on, može se proizvesti oko deset tona školjki godišnje, a u zalivu ima nekoliko uzgajivača koji imaju plantaže od dva ili tri hektara.
“Trenutno imamo oko 20-ak uzgajivača školjki, koji na svojim plantažama koriste modernu tehnologiju uzgoja putem plutajućih kaveza. U organizaciji Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i EAR koja je za 18 mjeseci prošle i pretprošle godine pomogla ovaj sektor, mnogi od tih uzgajivača, sa rukovodiocem našeg Centra za razvoj marikulture dr Sretenom Mandićem, posjetili su slične farme u inostranstvu, prije svega u Španiji. Tamo su imali priliku da vide kako se to radi, i da ta iskustva prenesu kod nas”, kazao je Joksimović.
On je istakao da je jedna od mjera koje će preduzeti Institut i Ministarstvo, određivanje minimuma proizvodnje čime se želi postići stvaranje zdrave konkurencije.
“Ponovo uspostavljamo saradnju sa susjednom Hrvatskom koja je lider u proizvodnji školjki u regionu, odnosno njen južni dio, i već imamo nekoliko projekata u tom pravcu. Konkurisaćemo zajedno za sredstva IPA fondova koja su otvorena i namijenjena toj prekograničnoj saradnji. Smatramo da od kolega iz Hrvatske možemo dosta naučiti, usvojiti njihova pozitivna iskustva i ponovo u Crnu Goru vratiti ostrigu, kvalitetnu školjku koja je cijenjena i veoma skupa. Uslovi našeg zaliva pružaju maksimum za njen uzgoj”, kaže Joksimović.
On je napomenuo da su trenutno skoro sve lokacije za uzgajališta školjki u Bokokotorskom zalivu zauzete, a dozvole se dobijaju uz potrebnu administrativnu proceduru kod nadležnih ministarstava i stručnog mišljenja Instituta uz konsultacije sa “Morskim dobrom”.
Joksimović je dodao da će novi zakon o morskom ribarstvu i marikulturi sadržati dio koji se tiče uzgoja školjki i riba i njihove sanitarne i zdravstvene kontrole.
“Sljedeći korak Ministarstva i Instituta je da uz pomoć fondova Svjetske banke, za šta je projekat potpisan prije 10 dana, u Institutu rekonstruišemo laboratoriju za monitoring kvaliteta morske vode za potrebe marikulture. Proći ćemo sistem akreditacije kada za to bude došlo vrijeme, i na taj način ćemo moći odgovoriti na stroge kriterijume kontrole hrane iz mora i tako pomoći da naše tržište ima kvalitetne proizvode“, kazao je Joksimović.
Crnogorski uzgajivači će, dodaje, biti u obavezi, kao i svi uzagajivači u okruženju, da urade sanitarnu kontrolu tih proizvoda, što će biti verifikovano sertifikatom. Plan je da se na području zaliva uradi postrojenje za takav način kontrole školjki koji će imati sertifikat.
“Posebnim UV zracima u procesu \\\"purifikacije\\\" biće tretirane školjke, a sve zato jer one mogu biti podložne zarazama i nekim nepoželjnim efektima”, kazao je Joksimović.
Kotorani, braća Guskići koji se uzgojem ribe i školjki bave od 1998. godine, i slove za trenutno najveće proizvođače u Crnoj Gori, kažu da su uložili mnogo u infrastrukturu njihovog uzgajališta u Ljutoj, a sve u cilju podizanja standarda kvaliteta proizvoda.
“Nigdje u inostranstvu se školjka potrošaču ne prodaje direktno iz mora, već mora proći kroz sistem \\\"purifikacije\\\". Mi smo dosta uložili za nabavku opreme za purifikaciju, a mislim da smo i jedini u Crnoj Gori koji imaju tu vrstu opreme. Imamo i mašine za selektiranje, pakovanje i pranje školjki”, kazao je \\\"Vijestima\\\" Ilija Guskić.
Poslije prve godine proizvodili su tri tone školjki, a danas oko 30 tona godišnje. Lani su, kaže Ilija, prodali 22.000 kilograma školjki, i 40 tona brancina i orade. Njihova plantaža u Ljutoj gabarita 200 x 150 metara, ima uzgajalište školjki i riba, sa 13 kaveza. Proces uzgoja od kada se zasadi mlađ do njenog razvoja u jestivu školjku za prodaju traje godinu dana.
“More u zalivu je bogato planktomom školjki, tako da se one same hvataju na konstrukcijama kaveza, mi ih skidamo i pakujemo u posebne mrežice koje se zovu \\\"pergolari\\\" u kojima rastu. Dva puta godišnje one se moraju presaditi kako bi brže i bolje napredovale”, objašnjava Ilija. Školjka je najbolja u periodu od maja do kraja septembra kada je puna mesa i kvalitetna je za jelo.
Prirodni čistači mora
“Školjke su prirodni filtratori i prečišćivači vode, tako da uvijek kada dajemo dozvole za uzgoj ribe, poželjno je da pored bude i uzgajalište školjki, kako bi se profiltrirao dio nesvarene hrane koje ribe nijesu uspjele da konzumiraju, kako bi imali pozitivan efekat”, objasnio je Joksimović.
U Bokokotorskom zalivu postoje samo dva uzgajališta ribe, što je, po ocjeni Joksimovića, sasvim dovoljno s obzirom na to da je uzgajalište ribe veliki zagađivač, jer stvara, tkz. crni sediment na morskom dnu ispod kaveza, a ljeti i neprijatan miris.
“Tako da nećemo davati preporuke za širenje uzgajališta riba u zalivu, već će one biti usmjerene na uspostavljanje uzgoja ribe na otvorenom moru. Radili smo istraživanja, postoji nekoliko lokacija koje su dobre, tako da nam je cilj da se to preseli tamo zbog manjeg efekta zagađenja i opterećenja zaliva, koji je već sam po sebi prilično opterećen antropogenim zagađenjima”, rekao je Joksimović.
